Prema Market research izvještajima (npr. Grand View Research) proizvodnja silikona koji se koriste u proizvodnji kozmetike iznosi cca 800.000 – 1.2 milijuna tona godišnje.

Na prvi pogled, silikoni u kozmetici daju savršen efekt — zaglađenu kožu, sjajnu kosu i dugotrajni ujednačeni make-up. No iza tog “savršenog učinka” kriju se ozbiljna pitanja!

Iako se smatraju sigurnima za kožu, sve se više propituje njihov dugoročni učinak — posebno kada je riječ o nakupljanju u organizmu, na koži i kosi, ali i znatnom utjecaju na okoliš.

Europska komisija već nekoliko godina pod povećalom promatra silikone, prati njihov utjecaj na okoliš te toksični potencijal kojeg mogu imati na ljude i prirodu.

Upravo zbog toga od 2026.g. uvodi ograničenja za određene vrste silikona koji se teško razgrađuju i mogu se nakupljati u organizmu i u ekosustavima. Drugim riječima — ono što svakodnevno nastojimo isprati s lica i kose ne nestaje tako lako kao što mislimo!

Što su silikoni?

To su sintetski polimeri na bazi siloksanskih (Si–O–Si) lanaca, u kojima su atomi silicija povezani s kisikom u izmjeničnoj strukturi, a na silicij su vezane organske skupine. Osim ravnolančanih postoje i ciklički silikoni koji imaju nekoliko ključnih osobina:

• lipofilnost (topivi u mastima) → mogu se raspodijeliti u masno tkivo
• hlapljivost
• postojanost – teško se razgrađuju
• slabo se metaboliziraju u ljudskom organizmu

Ova svojstva i navedeni pozitivni kozmetički učinci su glavni razlog zašto se u kozmetici koriste već godinama jer su neproblematični za kožu, a daju proizvodima odličnu teksturu, dobro se razmazuju, zaglađuju kožu, daju svilenkast osjećaj na koži.

Silikoni nisu aktivni sastojci. Ne hrane kožu niti poboljšavaju njezina svojstva. Ali nakon ispiranja nestaje i njihov učinak.

Zašto su onda silikoni na lošem glasu?

Unatoč ovim prednostima, preporuka stručnjaka je izbjegavanje primjene silikona u kozmetici – i to iz nekoliko razloga:

• teško se ispiru – zbog vodoodbojnih svojstava mogu ostati na koži i začepiti pore
• mogu uzrokovati ili pogoršati akne (https://bio-boutique.eu/akne-simptomi-uzroci-lijecenje/) jer na površini kože stvaraju film koja zadržava sebum i nečistoće, što povećava rizik od izbijanja akni
• uzrokuju slabo prodiranje drugih sastojaka s površine kože – mogu blokirati aktivne tvari iz seruma ili krema jer na površini kože stvaraju nepropusni film
• smatraju se “filerom” – služe samo kao “dopuna” bez stvarnog učinka na kožu

Osim problema koje uzrokuju na koži, problem nastaje i onaj tren kada ih uklanjamo s kože ili kose.

Tada odlaze u otpadne vode, talože se u sedimentima i bioakumuliraju u životinjskim organizmima. Posebno je zabrinjavajuća činjenica što su pronađeni u ribama, pa čak i na arktičkim područjima daleko od industrije.

Dakle, nisu ekološki prihvatljivi jer zbog dugoročne stabilnosti godinama kruže u okolišu gdje pridonose zagađenju voda i oceana!

Što se događa nakon ulaska u organizam?

Znanstvena istraživanja potvrđuju da određeni ciklički silikoni (siloksani) poput D4 (ciklotetrasiloksan), D5 (ciklopentasiloksan) i D6 (cikloheksasiloksan) mogu prodrijeti kroz kožu, nakupljati se u njezinim slojevima i potencijalno ući u organizam.

U specifičnim slučajevima (poput medicinskih implantata) detektirani su u masnom tkivu i krvi, posebno kod veće i dugotrajne izloženosti.

Dugotrajan štetan utjecaj na ljuski organizam

1. a) Jetra i metabolizam

• povećanje jetre (hepatomegalija)
• promjene u jetrenim enzimima
• histološke promjene kod visokih doza

1. b) Endokrini sustav (hormoni)

Posebno za D4 i djelomično D5:

• endokrina aktivnost (hormonalni disruptor)
• reproduktivna toksičnost (u višim dozama)
• negativni učinci na plodnost
• štetne promjene u reproduktivnim organima (npr. maternica kod štakora)

Kako ih prepoznati na deklaraciji?

Ako želite prepoznati silikone, obratite pažnju na popis sastojaka.

Obično se označavaju na engleskom a najčešće završavaju na –cone ili –siloxane.

Cone:

Dimethicone
Methicone
Trimethicone
Cyclomethicone
Amodimethicone
Trimethylsilylamodimethicone

Siloxane:

Cyclopentasiloxane
Polydimethylsiloxane

oktametilciklotetrasiloksan (D4)

dekametilciklopentasiloksan (D5)

dodekametilcikloheksasiloksan (D6)

Conol:

Dimethiconol

Polymers:

C10-30 Alkyl acrylate crosspolymer
VP / VA Copolymer
Polybutene
Polyisobutene

Novi regulatorni okvir:

Utjecaj koji nadilazi kozmetički sektor

Europska komisija je u svibnju 2024. donijela Regulation (EU) 2024/1328, koja REACH regulacijom ( Registration, Evaluation, Authorisation and restriction of CHemicals) uvodi stroge limite za D4, D5 i D6 silikone.

Riječ je o cikličnim silikonima koji se nalaze u velikom broju kozmetičkih proizvoda!

Zabrana koja podrazumijeva maksimalnu koncentraciju od 0,1% obuhvaća tri silikona s vrlo širokom kozmetičkom uporabom:

• oktametilciklotetrasiloksan (D4)
• dekametilciklopentasiloksan (D5)
• dodekametilcikloheksasiloksan (D6)

Ova zabrana koja nam slijedi, uzdrmat će i potpuno promijeniti ne samo kozmetičku industriju već i medicinsku te laboratorijsku industriju.

Kad zabrana silikona stupa na snagu?

Zabrana spomenutih vrsta silikona za kozmetičku industriju stupa na snagu 6. lipnja 2026. za proizvode koji se ispiru (šamponi, regeneratori, maske za kosu, gelovi za tuširanje) te 6. lipnja 2027. za proizvode koji se ne ispiru (npr. kreme, serumi, proizvodi za zaštitu od UV zračenja, puderi, ruževi, lakovi za nokte).

Od lipnja 2026. na tržište se ne smiju stavljati navedeni ciklični silikoni kao samostalne tvari, niti u smjesama u kojima su u većoj koncentraciji od 0,1%. Jednako tako, od lipnja 2027. isto pravilo vrijedi za sve kozmetičke proizvode, neovisno ispiru li se ili ne.

Zakonsko ograničenje uporabe navedenih silikona, značit će povlačenje s tržišta ili zabranu prodaje proizvoda koji ih sadrže jer ne zadovoljavaju sigurnosne, zdravstvene ili ekološke standarde.

Zanimljivo je da kozmetika prva preuzima teret ove promjene. Dok medicinska industrija ima rok do 2031. godine zbog složenih procesa sterilizacije i sigurnosti instrumenata, a laboratoriji čak do 2034. godine, kozmetički sektor mora biti spreman već 2026. i 2027. 

To postavlja proizvođače ljepote na čelo zelene tranzicije, čineći ih istinskim inovatorima u primjeni održive kozmetičke industrije.

Koje su alternative?

Rješenja koja oblikuju budućnost Clean Beauty sektora.

Sve više brendova ističe na svojim proizvodima oznaku “silicone-free” pa ćete ih lako pronaći ako preferirate prirodniju ili ekološki prihvatljiviju njegu.

Mnoge alternative silikonima su sastojci biljnog podrijetla što će uveseliti ljubitelje prirodne kozmetike.

Osim toga, u budućnosti se može očekivati daljnji nastavak zabrana u ovoj specifičnoj grupi kozmetičkih sastojaka.

CLEAN BEAUTY

Lipanj 2026. godine ne bi trebao predstavljati strah za kozmetičku industriju, već bi ga trebalo gledati kao katalizator za inovacije.

Napuštanje silikona otvara prostor za autentičnije formulacije koje ne samo da zadovoljavaju strože EU kriterije, već i odgovaraju na sve glasniji zahtjev potrošača za ekološkom odgovornošću.

Put od D4, D5 i D6 prema derivatima izvrsnih adekvatnih biljnih ulja i njihovih derivata put je prema ljepoti koja je doista održiva.

Iako zamjena za silikone predstavlja izazov, industrija se već okreće inovacijama s prirodnim i biljnim sastojcima. No, kako te alternative funkcioniraju u praksi i kakva je njihova učinkovitost, predmet je neke druge teme.

Objava EU povlači potez: od lipnja 2026. ograničava silikone – provjerite svoju kozmetiku odmah pojavila se prvi puta na Bio Boutique.

Na popisu sastojaka Vaših omiljenih proizvoda za njegu kože, među ostalim sastojcima, možete lako uočiti kratice “PEG“. Pritom možda ni ne znate da su sastojci s tom kraticom zabranjeni u organskoj, a dopušteni u kovencionalnoj kozmetici u EU i u drugim dijelovima svijeta.

Zašto je tome tako? Što zapravo znači PEG i zašto izaziva toliko rasprava među stručnjacima za njegu kože?

Što znači kratica PEG?

PEG je kratica od polietilenglikol(i) koji se dobivaju polimerizacijom jedinica etilen glikola.

Brojevi PEG-ova u nazivu, označavaju prosječan broj jedinica etilen glikola u molekuli.

Zato se na popisu sastojaka mogu pojaviti brojni oblici, primjerice:

PEG 400, PEG 600, PEG 1000, PEG 1500, PEG 4000, PEG 6000, PEG 8000, PEG-100 STEARATE, PEG-7 GLYCERYL COCOATE, PEG-8, PEG-2 STEARATE, PEG-40 STEARATE, CETYL PEG/PPG-10/1 DIMETHICONE, PEG-4 RAPESEEDAMIDE, PEG-30 DIPOLYHYDROXYSTEARATE, PEG-55 PROPYLENE GLYCOL OLEATE, PEG-4 OLIVATE, PEG-18… PEG3 DISTEARAT, PEG 14 M, PEG 40 RICINUSOVO ULJE, PEG 150 DISTEARAT.

Uloga PEG-ova u kozmetičkim proizvodima

PEG-ovi se svakodnevno i višenamjenski u nekom obliku primjenuju kao sastavnice gotovo svih konvencionalnih kozmetičkih proizvoda kao što su:

• Proizvodi za njegu kože (kreme, losioni, ulja, serumi, maske, pilinzi)
• Sredstva za higijenu (pjene, gelovi za umivanje, tuširanje, zubne paste)
• Šamponi i regeneratori
• Make-up proizvodi(puderi, maskare, sjenila za oči, ruževi, rumenila)
• Parfemi
• Lakovi za nokte
• Boje za kosu

Imaju ulogu emulgatora, otapala, stabilizatora formulacije, zgušnjivača, sredstva za vlaženje, sredstva za pjenjenje i kondicioniranje.

https://bio-boutique.eu/treba-razmisljati-da-su-stetni-sastojci-u-kozmetici-itekako-stetni-za-zdravlje/

Opasna priča počinje s etilen oskidom

Etilen glikol kao jedinica PEG-a nastaje reakcijom etilen oksida s vodom i problem počinje upravo ovdje!

Zbog svoje kemijske strukture, etilen oksid je izuzetno reaktivan – praktički reagira sa svime pa tako i s molekulama u ljudskom tijelu. Osim što uzrokuje rak (posebno limfom i leukemiju), odgovoran je i za razvojnu i reproduktivnu toksičnost kod žena i muškaraca te neurološka oštećenja.

Međunarodne insitucije (EWG i IARC), za kvalitativnu procjenu, označile su ga poznatim karcinogenom za ljude (Group 1) i stoga zabranjenim sastojkom u kozmetici na području EU od 26. svibnja 2015. godine.

Već sama detekcija tog spoja u nekom proizvodu znači da proizvod nije u skladu s Uredbom 396/2005 pa se na razini EU svi kozmetički proizvodi u kojima se utvrdi njegova prisutnost -trebaju povući s tržišta.

1,4-dioksan drugi otrovni satelit PEG-ova

Tijekom proizvodnje PEG-ova, kao nusprodukt polimerizacije u prisutnosti kiselog katalizatora, nastaje 1,4-dioksan.

I on je, prema EWG-u i IARC-u, klasificiran kao:

• karcinogen s visokom vjerojatnošću (Group 2)
• snažan iritans

Zbog toga se nalazi na listi zabranjenih sastojaka u kozmetici!

Zašto su PEG-ovi dopušteni u kovencionalnoj kozmetici?

Zato što su funkcionalni, jeftini i ne postoji zakonska obveza rutinskog testiranja!

Potrošač nema način prepoznati je li proizvod siguran i rizik se prebacuje na krajnjeg korisnika!!!

https://bio-boutique.eu/koja-je-razlika-izmedu-prirodne-i-konvencionalne-kozmetike/

PEG-ovi i okoliš – nevidljiva cijena ljepote

Procjenjuje se da je još 2002. godine u proizvodnji PEG-ova korišteno 4–5 milijuna tona etilen oksida (Lacson, 2003.). A taj volumen do danas samo raste.

Osim što je proizvodnja PEG-ova energetski intenzivna i zahtijeva stroge sigurnosne mjere, ona također:

• zagađuje okoliš
• ima ograničenu biorazgradivost
• ima tendenciju zadržavanja u prirodi

Zašto prirodna i organska kozmetika ne sadrži PEG-ove?

Iako su dopušteni u konvencionalnoj kozmetici, PEG-ovi su zabranjeni u organskoj kozmetici! Upravo zbog visokog rizika da sadrže ostatke etilen oksida i 1,4-dioksana. Organska kozmetika s certifikatima je strogo kontrolirana, ne sadrži PEG-ove i nudi ugodne osjetilne teksture zahvaljujući prirodnim alternativama.

Ako želite izbjeći PEG-ove provjeravajte INCI sastav i tražite kraticu “PEG”, ili još jednostavnije – birajte certificiranu organsku kozmetikeu!

 Proizvodi s certifikatima poput COSMOS, ECOCERT i drugih standarda za prirodnu i organsku kozmetiku, sigurno ne sadrže PEG-ove!

Zahvaljujući prirodnim alternativama, primjena kozmetike je bez skrivenih rizika, bez toksičnih ostataka i bez opterećenja za okoliš!

Prava ljepota počinje znanjem – i svjesnim izborom.

https://bio-boutique.eu/treba-li-nam-kozmetika/

¤¤https://bio-boutique.eu/

Objava PEG-ovi SARŽE KARCINOGENE SATELITE – ETILEN OKSID i 1,4-DIOKSAN, i dijele konvencionalnu i organsku kozmetiku pojavila se prvi puta na Bio Boutique.

Kao najopasniji su se pokazali benzofenon i oktinoksat.

Radna skupina za zaštitu okoliša (Environmental Working Group – EWG) ocijenila je benzofenon visokom ocjenom 8 na istoj ljestvici, a oktinoksat visokom ocjenom 7 na svojoj ljestvici opasnosti od 1 do 10.

Tržište raste

Prema trenutnom istraživanju tržišta koje je proveo tim za istraživanje tržišta Custom Market Insight, globalno europsko tržište sastojaka za zaštitu od sunca doseglo je 2023. g. vrijednost od 325 milijuna €, a procjenjuje se da će do 2030. doseći cca 500 milijuna €, s godišnjom stopom rasta od 6,3% u tom periodu.

Ovaj očekivano značajni rast u nadolazećim godinama, potaknut je sve većom svijesti o štetnim učincima UV zračenja, te sve većom popularnošću višenamjenskih proizvoda koji uz ostale kozmetičke prednosti, uključuju i zaštitu od sunca (BB kreme, tonirane hidratantne kreme, mineralna šminka i dr.)

Treba napomenuti da su isti sastojci za zaštitu od sunčevog ultraljubičastog (UVA i UVB) zračenja, sadržani i u ostalim (ne svim) proizvodima za njegu tijela, njegu kose, njegu lica, lakovima za nokte, bojama za kosu i mnogim make up proizvodima.

Kako bi slika o njihovom utjecaju na život na planeti Zemlji bila jasnija, prema podacima iz 2019., više od 14 tisuća tona kozmetike za sunčanje svake godine završi u morima svijeta.

Ove impozantne količine su valjani razlog testiranja proizvoda za zaštitu od sunca na njihove moguće kratkoročne i dugoročne učinke na zdravlje.

Bilo bi zanimljivo znati i koja masa kozmetike za zaštitu od sunca završava u Jadranskom moru, koju ispušta više od 20 milijuna kupača svake godine.

Takvi podaci nažalost ne postoje jer se u Jadranu još uvijek ne vrše ispitivanja koncentracije takvih spojeva.

Filtri protiv “trovanja suncem”?

Aktivni sastojci u proizvodima koji štite od sunca nazivaju se filtrima.

Važno je razlikovati kemijske ili organske i fizičke ili mineralne filtre čiji je način djelovanja potpuno različit.

Kemijski ili organski filtri prodiru kroz kožu, apsorbiraju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinu koja se potom oslobađa kroz kožu. Ulaze u krvotok i u sve stanice tijela.  Najčešći kemijski filtri su benzofenon, avobenzon, oktokrilen, benziliden kamfor derivat (poznat kao ecamsule), homosalat, oktisalat i oktinoksat.

Mineralni ili fizički filtri štite kožu reflektirajući UV zrake na principu “malih ogledala” – ne prolaze, niti se upijaju u kožu, već fizički odbijaju sunčeve zrake s površine kože. To su titanov dioksid i cinkov oksid.

Benzofenon i oktinoksat najopasniji kemijski filtri

Velika pažnja je posvećena ispitivanju upravo tih sastojaka jer su kozmetički proizvodi koji ih sadrže namijenjeni svakodnevnoj primjeni, tijekom cijelog života.

Istraživanja u Americi ukazala su na prisutnost benzofenona i oktinoksata u krvi i urinu čak kod 97% Amerikanaca. Češće kod žena, zbog korištenja većeg broja kozmetičkih proizvoda. Posebno zabrinjava što su ovi sastojci otkriveni i u majčinom mlijeku. Istraživanja Agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Agency – FDA) su potvrdila, da se zadržavaju u organizmu tjednima nakon primjene što im omogućava dugotrajni utjecaj na sve organe u tijelu.

Benzofenon “alergen godine” 2014.

Benzofenon (sinonimi – oksibenzon, difenil keton, hidroksi-4-metoksibenzofenon) kao kemijski filtar ima sposobnost upijanja kratkovalnih UVA i UVB zraka. Čest je sastojak boja i lakova za kosu, lakova za nokte, kozmetike za njegu lica i tijela, a sadrže ga i make up proizvodi poput ruževa za usne, pudera, rumenila i sjenila za oči.

Prema izvješću „Environmental Working Group (EWG)“ prisutan je u više od 40% krema za sunčanje. Zadržava se u ljudskom organizmu puno dulje od ostalih tvari. Utječe i na zdravlje dojenčadi jer je detektiran i u majčinom mlijeku.

Još 2013. godine dokazano je da je benzofenon najčešći uzročnik kontaktnih alergija na koži od svih sastojaka u proizvodima za zaštitu od sunca. Američko društvo za kontaktni dermatitis (American Contact Dermatitis Society) proglasilo ga je 2014. „kontaktnim alergenom godine“.

Walker i suradnici su opisali još 1999. g. ispitivanja o utjecaju kemikalija na zdravlje koja potvrđuju benzofenon kao endokrini disruptor. To su kemikalije koje zbog sličnosti kemijske strukture s pojedinim hormonima mogu oponašati, blokirati ili interferirati s hormonima endokrinog sustava, ometati ga i izazvati niz zdravstvenih problema. Mogu povećati rizik od raka dojke i endometrioze. Tijekom trudnoće mogu uzrokovati urođene mane, nisku porođajnu težinu djeteta, povećati broj pobačaja, kao i oslabljeni razvoj jajašaca i spermija. Mogu utjecati na smanjenje plodnosti kod muškaraca i žena, rani pubertet i niže ukupne razine testosterona kod dječaka u adolescenciji (Reproductive Toxicology  Volume 73, October 2017, 175-183).

Nadalje benzofenon utječe na porast tumora štitnjače, smanjenu funkciju imunološkog sustava; metaboličke poremećaje, među njima pretilost i dijabetes te neurorazvojne poremećaje posebno poremećaj pažnje/hiperaktivnost (ADHD).

Oktinoksat uzročnik smrti stanica

Oktinoksat (sinonim oktil metoksicinamat – OMC) je prisutan prvenstveno u proizvodima za zaštitu od sunca, ali i u proizvodima za njegu kože posebno onima koji pomažu zagladiti ožiljke, te mnogim vrstama make up-a.

Oktinoksat je kemijski UV filter za koji je najvažnije ukazati da uzrokuje oksidativni stres unutar stanica ljudskog tijela.

Pod djelovanjem UVA zraka, stvara reaktivne slobodne radikale kisikovih atoma, koji vrlo lako mogu oštetiti staničnu membranu odnosno njezine komponente ugljikohidrate, masti, proteine i DNA.

Ova oštećenja mogu dovesti do smrti stanice. Ako i ne nastupi smrt, oštećenja stanice su često takva da olakšavaju nastanak brojnih bolesti, na primjer dijabetesa, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, skleroze, kroničnih upalnih bolesti, autoimunih bolesti te različitih tumora.

Najnovije studije ukazuju i na važnu ulogu oksidativnog stresa u razvoja migrene, ali i brojnih drugih bolesti i stanja.

Studija provedena 2017. g u centru za istraživanje otrova u okolišu na Masaryk University, Czech Republic, upućuje na to da OMC može oštetiti stanice DNA i uzrokovati limfocitnu leukemiju.

Pridonosi nastanku pigmentacijskih mrlja zbog brze razgradnje u kontaktu s UV zrakama.

Obilježen je i kao „hormonski otrov“ (endokrini disruptor) čije je glavno svojstvo ometanje rada i funkcije hormona što dovodi do ozbiljnih bolesti koje nazivamo hipertireoza, hipotireoza, osteoporoza, bolesti imunološkog sustava, pretilost, prerani ili zakašnjeli pubertet, hiperprolaktinemiju, bolesti središnjeg živčanog sustava, povišene masnoće u krvi, šećernu bolest, poremećaj menstrualnog ciklusa, akne u odrasloj dobi, suhoću kože i kose, tumor središnjeg živčanog sustava, anksioznost, depresiju, migrene (češće u žena), a u muškaraca ovisnosti, asocijalno ponašanje, agresiju, razne alergijske reakcije.

Najvećem su riziku izložene bebe i djeca.

Nažalost, negativni učinci izloženosti hormonskim otrovima na rad endokrinih žlijezda je nepovratan.

Utjecaj benzofenona i oktinoksata na morske ekosustave

Kao i kod ljudi, benzofenon i oktinoksat uzrokuju reproduktivne i razvojne probleme i kod životinja. Imaju razorni učinak na morske ekosustave s dugotrajnim posljedicama. Za razliku od mineralnih filtera koji su visoko biorazgradivi, benzofenon i oktinoksat uništavaju koralje i vrste algi važne za disanje i hranjenje koralja koji čine utočište za oko milijun vrsta, uključujući ribe, rakove, mekušce, spužve, alge.

Tako su Havaji prva savezna država SAD-a koja je 16. siječnja 2021. g. donijela zakon o zabrani prodaje bilo kojeg proizvoda za osobnu njegu i kreme za zaštitu od sunca koje sadrže benzofenon ili oktinoksat ili oboje, a koji »imaju vrlo štetan učinak na morski okoliš Havaja i susjedne ekosustave«. 

Sigurni i učinkoviti u borbi s UV zračenjem!

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) navodi 2021. g. kao „općenito priznata sigurna za primjenu i učinkovita, samo dva sastojka u proizvodima za zaštitu od sunca “. To su mineralni filtri cinkov oksid i titanov dioksid.

Visoko su biorazgradivi i nisu toksični za ekosustav mora i oceana.  (https://bio-boutique.eu/kategorija-proizvoda/prirodna-zastita-od-sunca-2/)

Uloga zakona i propisa u zaštiti zdravlja

Strogi zakoni i državni propisi mogu ograničiti ili zabraniti upotrebu određenih sastojaka ili zahtijevati skupe postupke testiranja i usklađenosti.

Odlukom Komisije (EU) 2021/1870 od 22. 10. 2021. kozmetički proizvodi ne smiju sadržavati neovisno o koncentraciji, ni kao dio formulacije, kao dio bilo koje smjese sadržane u formulaciji niti kao nečistoće, sljedeće UV filtre: benzofenon, benzofenon-1, bezofenon-2, benzofenon-3, benzofenon-4, benzoilfenon-5, etil heksil metoksicinamat, homosalat, oktokrilen

Nova studija hrvatskih zdravstvenih stručnjaka pokazala je da deklaracije na kozmetičkim proizvodima često zavaravaju korisnike jer ne navode neke potencijalno štetne sastojke te je zatražila nova istraživanja tog utjecaja i veću kontrolu deklaracija i proizvoda.

Objava Oksibenzon i oktinoksat – opasni lovci na UV zračenje i ZDRAVLJE pojavila se prvi puta na Bio Boutique.

Nokat se često smatra nepropusnom barijerom, a zapravo je mnogo  propusniji od kože što omogućava prodiranje štetnih i ljekovitih tvari kroz nokat u krv. Činjenica je da su lakovi za nokte puni otrova koji se zadržavaju u organizmu i imaju utjecaj na njegove funkcije.

Kao zagovornici sigurnijih i netoksičnih kozmetičkih proizvoda, mi iz Bio Boutiquea (https://bio-boutique.eu/) ovdje smo da Vam rasvijetlimo neke od najotrovnijih sastojaka koje možete pronaći u većini lakova za nokte. I pomoći Vam da razumijete kako oni utječu na Vaše zdravlje i da vam otkrijemo da postoje alternative. Vi birate!

Sve se vraća sve se plaća

U svijetu njege i ljepote noktiju, svjetla pozornosti su sve više usmjerena na sastojke koji se koriste u lakovima za nokte. Potrošači postaju svjesniji potencijalnih rizika povezanih s otrovnim kemikalijama koje se obično nalaze u lakovima za nokte mnogih poznatih brendova, a kamoli nepoznatih.

Nokte lakiraju žene, starije gospođe, trudnice pa čak i neki muškarci. Posebno zabrinjava što danas puno male djece i tinejdžera koristi lakove za nokte čiji otrovni sastojci mogu itekako utjecati na njihov razvoj.

O lakiranju noktiju se razmišlja kao o osnovnoj potrebi za dotjerivanjem, jednako kao odlazak frizeru bez prave ili ikakve svijesti koje opasnosti stoje iza toga.

Između 70 i 90 % lakova za manikuru uključuje gelove umjesto tradicionalnih lakova ili umjetnih akrilnih boja, izvijestio je The Times o stanju u Velikoj Britaniji. Kako bi se lak brže osušio i stvrdnuo, ruke se stavljaju pod UV lampe (valne duljine uvelike odgovorne za znakove starenja poput hiperpigmentacije i bora). Kod ovog, naizgled bezopasnog tretmana ljepote, najopasnije je izlaganje noktiju i šaka UV svjetlu što može dovesti do razvoja melanoma nokta ili melanoma na koži ruku, čak i tumora kože.

Osim samih lakova i gelova, nokat znatno oštećuje i uklanjanje gela i trajnog laka. Odstranjivač isušuje nokat, a rašpanje ili brušenje nokatne ploče je oštećuje čime se u velikoj mjeri onemogućava njegova osnovna zaštitna funkcija.

A nokti nisu stvoreni za takve traume.

Najteži prijestupnici („TOKSIČNI TRIO“)

FORMALDEHID jedan je od najotrovnijih aldehida na svijetu. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala ga je u skupinu 1 jer uzrokuje rak stražnjeg dijela nosnog prolaza i leukemiju. Trovanje formaldehidom dodatno uzrokuje glavobolje, mučnine, opću

slabost, sljepilo, a posebno kod djece izaziva povraćanje i proljev. Formaldehid oštećuje gene i sprječava popravak oštećene DNK.

Zabranjen je u kozmetici, prema europskom zakonu, (Commission regulation (EU) 2022/1181). Europska agencija za kemikalije (ECHA), Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i Europska agencija za okoliš (EEA) su ga proglasile kancerogenom supstancom.

TOLUEN je derivat benzena, neurotoksin koji ometa funkciju mozga, bubrega, srca i jetre, povećava rizik od leukemije, može izazvati mučninu, pospanost, umor, nepravilan rad srca, nesvjesticu, a u većim dozama čak i smrt (Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. 66 (6): 794–6). Pare toluena blago iritiraju kožu, oči i pluća, a u dodiru s kožom, mogu izazvati iritaciju i osip. Izloženost toluenu može uzrokovati oštećenje fetusa u razvoju i urođene mane kod djece trudnica.

Europska unija je 2005. godine zabranila opću prodaju proizvoda koji sadrže više od 0,5% toluena.

DIBUTIL FTALAT (i ostali ftalati) je endokrini disruptor ili takozvani hormonski otrov. Remeti hormonsku ravnotežu, a zbog lipofilnih svojstava gomila se u područjima bogatim masnim stanicama kao što su dojke, bokovi, bedra, stražnjica. Povezan je s neplodnošću, rakom dojki, rakom debeloga crijeva te Chronovom bolesti i endometriozom. Poznato je također, da sudjeluje u pojavi dijabetesa, gojaznosti, preranoga puberteta, neuroloških poremećaja i oštećenja ploda u maternici.

Istraživanje koje je proveo dr. Philip J. Landrigan pokazalo je da izlaganje fetusa ftalatima iz lakova za nokte (i ostalih kozmetičkih proizvoda) može dovesti do autizma, ADHD-a (hiperaktivnost i poremećaj pažnje) te drugih razvojnih poremećaja kod novorođenčadi.

Osim “Toksičnog tria”, trifenil fosfat (TPHP) je još jedan između mnogih, otrov koji se često nalazi u tradicionalnom laku za nokte. Temeljem dostupnih znanstvenih podataka ova kemikalija se definira kao endokrini disruptor (Obstet Gynecol Sci. 2022 Aug 4;65(6):531–541. doi: 10.5468/ogs.22108) s istim posljedicama kao i dibutyl ftalat. Može utjecati na jetru i bubrege, oštetiti živce uzrokujući slabost, “bockanje” i lošu koordinaciju u rukama i nogama. Udisanjem može iritirati oči, nos i grlo, može uzrokovati kožne alergije, osip i svrbež.

Identificira ga se kao Substances of Very High Concern (SVHC) prema EU Uredbi Registration, Evaluation, Authorisation and Restriction of Chemicals (REACH).

Kamfor (4-MBC) je jak otrov koji čak i u vrlo malim koncentracijama, može biti smrtonosan za dojenčad i djecu.

Može dovesti do oštećenja i lomljivosti noktiju, što je suprotno od onoga što očekujete od njege i lakiranja noktiju. Ova kemikalija također može uzrokovati glavobolje, vrtoglavice, mučninu, dezorijentaciju i, što je još alarmantnije, napadaje (Cureus 2023 Oct 21;15(10):e47412. doi: 10.7759/cureus.47412).

U skladu s Regulativom (EU) 2024/996, EU Cosmetics Regulation (EC) 1223/2009 od 01. 05. 2025, kozmetika koja sadrži kamfor nalazi se na listi za odobrenje zabrane u EU.

Opća opasnost! ODSTRANJIVAČ LAKA ZA NOKTE

Najčešći sinonim za odstranjivač laka za nokte je jeftino otapalo aceton koji se rabi čist ili u kombinaciji. Odstranjivanje laka acetonom, uvijek dovodi do isušivanja i posljedično ljuštenja i pucanja noktiju.

O kako opasnoj i otovnoj kemikaliji se radi najbolje govore upozorenja:

Lako zapaljiva tekućina i njezine pare. Uzrokuje jako nadraživanje oka. Može izazvati glavobolju, mučninu, povraćanje, pospanost ili vrtoglavicu, a u teškim slučajevima i oticanje mozga.

Čuvati udaljeno od topline/iskre/otvorenog plamena i u dobro zatvorenom spremniku.

U slučaju dodira s očima oprezno ispirati s vodom nekoliko minuta. Ako nadražaj oka ne prestaje, zatražiti savjet/pomoć liječnika.

U slučaju zdravstvenih tegoba nazvati Centar za kontrolu otrovanja ili liječnika.

(Toxicological Profile for Acetone. May 1994. http://www.atsdr.cdc.gov/toxprofiles/tp21.pdf – Accessed 8/24/09. U.S. EPA – IRIS – http://www.epa.gov/IRIS/subst/0128.htm – Accessed 8/24/09)

Ako tražiš bez otrova, naći ćeš u Bio Boutiqueu!

Linija lakova za nokte (https://bio-boutique.eu/kategorija-proizvoda/prirodni-lakovi-za-nokte/

i njegu noktiju (https://bio-boutique.eu/kategorija-proizvoda/njega-noktiju/) u Bio Boutiqueu) bez 21 štetnog sastojka ima na umu Vaše zdravlje, ne sadrži otrovne kemikalije i kreirana je prvenstveno s integritetom i održivošću.

Naša predanost netoksičnoj ljepoti znači isključivanje širokog spektra štetnih sastojaka prisutnih u mnogim konvencionalnim formulacijama lakova za nokte.

Već su veliki napredak formulacije s oznakom 3-free, 5-free, 10 free:

• 3-free znači da lak ne sadrži “toksični trio” – formaldehid, dibutil ftalat i toluen.
• 5-free znači da ne sadrži formaldehid, toluen, dibutil ftalat i kamfor.
• 7 -free znači da ne sadrži formaldehid, toluen, dibutil ftalat, kamfor, formaldehidne smole, etil tosilamid, stiren
• 10-free znači da ne sadrži formaldehid, toluen, dibutil ftalat, kamfor, formaldehidne smole, etil tosilamid, stiren, parabene, trifenil fosfat, gluten

A formulacija 21-free znači da lakovi za nokte u Bio Boutiqueu ne sadrže 21 štetni sastojak: formaldehid, toluen, dibutil ftalate, kamfor, formaldehidne smole, etil tosilamid, ksilen, stiren, parabene, trifenil fosfat, gluten, sulfate, ftalate, benzofenon, stiren, bisfenol A, hidrokinon, monometil eter, metil etil keton, terc butil hidroperoksid, (Methylisothiazolinone/Methylchloroisothiazolinone), a niti dodatno aceton, bizmut oksiklorid, olovo, krom, aluminij.

Briga za okoliš

Bespredmetno je i promašeno brinuti o vlastitoj dobrobiti bez istovremene brige o dobrobiti planeta.

Odluka je uvijek na vama jer na kraju, “Sve se vraća sve se plaća”.

Objava „TOKSIČNI TRIO“ U LAKOVIMA ZA NOKTE pojavila se prvi puta na Bio Boutique.

U 2022. godini procijenjeno je da globalno tržište parfema vrijedi skoro 51 milijardu američkih dolara s izvjesnim rastom u godinama koje nam slijede.

Znate li da vas sintetički mirisi polako ubijaju? Otrovno djelovanje njihovih supstanci ostaje u zraku satima nakon upotrebe i uspoređuje se s djelovanjem cigareta.

I koliko god ovo čudno zvučalo, parfem je po štetnim posljedicama nadjačao konzumiranje cigareta.

Čista alternativa je uvijek priroda – prirodni parfemi s provjerenim sastojcima prirodnog podrijetla.

Samo Bio Boutique nudi pravi certificirani prirodni odabir. (https://bio-boutique.eu/)

CRNO BIJELI SVIJET – prirodni i sintetički parfemi

Čisti prirodni parfem je svaki miris koji je u potpunosti izveden iz minimalno prerađenih prirodnih materijala bez ikakvih umjetnih ili kemijskih sastojaka.

Nedavno je svjetska organizacija Environmental Working Group objavila da parfemi i ostali mirisni proizvodi sadrže prirodne mirisne esencije samo u tragovima (do 5%) te da je u parfemima puno više sintetičkih kemikalija koje se ne navode u popisu sastojaka.

Sintetički parfemi se dobivaju u laboratorijima gdje se može doslovno “iskemijati” bilo koji miris ali, bez kemije, nema moderne parfumerije.

Važno je istaknuti da su parfemi jedina skupina kozmetičkih proizvoda koja ne mora deklarirati sastojke – zbog čuvanja poslovne tajne.

GORKE ISTINE

Rezultati sustavnih studija pokazali su da sastojci sintetičkih parfema nisu obilježeni prirodnim aromama i eteričnim uljima (bez obzira na to što govore reklame!), već kemikalijama opasnim po zdravlje – ftalatima, aldehidima, ketonima, derivatima benzena, parabenima, aluminijevim solima, iako industrija parfema koristi i kombinira preko 5000 sintetičkih mirisnih spojeva, a samo nekoliko stotina prirodnih.

Ljudi čak i ne znaju da se u parfemima nalaze i arsen, glikoli (antifriz), koji štete zdravlju. Dužnost mi je informirati vas o utjecaju na zdravlje najčešće korištenih i ispitanih kemijskih sastojaka u parfemima. To su: formaldehid, toluen, metilen klorid, benzaldehid i ftalati.

Formaldehid je zabranjen u kozmetici, prema europskom zakonu, (Commission regulation (EU) 2022/1181) Europska agencija za kemikalije (ECHA) i Europska agencija za okoliš (EEA) su ga proglasile kancerogenom supstancom.

Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala ga je u skupinu 1 jer uzrokuje rak stražnjeg dijela nosnog prolaza i leukemiju. Trovanje formaldehidom uzrokuje glavobolje, mučnine, opću slabost, sljepilo, a posebno kod djece izaziva povraćanje i proljeve. Formaldehid oštećuje gene, sprječava njihovu reparaciju i uzrokuje rak.

Toluen je derivat benzena koji je pronađen u svim ispitivanim parfemima što je potvrdila studija US EPA iz 1990. godine, a Europska unija je 2005. godine zabranila opću prodaju proizvoda koji sadrže više od 0,5% toluena.

To je neurotoksin koji ometa funkciju mozga, bubrega, srca i jetre, povećava rizik od leukemije, može izazvati pospanost, nepravilan rad srca, nesvjesticu, a u većim dozama čak i smrt (Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. 66 (6): 794–6).

Pare toluena blago iritiraju kožu, oči i pluća, a u dodiru s kožom mogu izazvati iritaciju i osip. Toluen može uzrokovati oštećenje fetusa u razvoju.

Diklormetan (metilen klorid) je klasificiran kao CMR substanca, carcinogenic category 2 (GHS) i ograničen je u primjeni u koncentraciji većoj od 0,2% (Annex III,  7 Direktive o kozmetici (76/768/EEC) Scientific Committee on Consumer Safety (SCCS)OSHA Publication 3144, (2003) smatra da je metilen klorid potencijalni karcinogen.

30. travnja 2024. Agencija za zaštitu okoliša SAD-a zabranila je upotrebu metilen klorida, opasne kemikalije za koju je potvrđeno da uzrokuje rak jetre, pluća, dojke, mozga, krvi i središnjeg živčanog sustava, kao i neurotoksičnost i oštećenje jetre.

Derivati benzena su najvažniji zagađivači u mirisnim proizvodima jer uzrokuju alergije, karcinome, poremećaje reproduktivnog sustava, kožne alergije, oštećenja živčanog sustava, migrenske glavobolje (J Environ Health Sci Eng. 2022 Feb 3;20(1):589–598).

Međunarodna agencija za istraživanje raka (The International Agency for Research on Cancer (IARC) svrstala ih je u skupinu 1 jer uzrokuju rak (carcinogenic to humans) (IARC 2004), limfocitnu leukemiju, multiplim mijelom i ne-Hodgkinovim limfom (European Academy of Dermatology & Venereology).

EPA ga je klasificirala u kategoriju A (poznati humani karcinogen).

Svjetska organizacija Environmental Working Group objavila je da čak 75% proizvoda označenih etiketom „fragrance“ u sebi sadrži štetne ftalate.

Ftalati su zapravo endokrini disruptori koji mogu izazvati pretilost, razvojne teškoće i poremećaje kod novorođenčadi, rak dojke, neplodnost i autoimune bolesti.

Istraživanje koje je proveo dr. Philip J. Landrigan pokazalo je da izlaganje fetusa ftalatima iz sintetičkih mirisnih proizvoda može dovesti do autizma, ADHD-a (hiperaktivnost i poremećaj pažnje) te drugih razvojnih poremećaja kod novorođenčadi.

Odvojena studija iz 2014. upućuje na to da čak tri četvrtine žena koje pate od migrena uzrokovanih raznim mirisima, tvrde da je najčešći okidač parfem.

Mirisi neosporno imaju jak psihoaktivni učinak. Studije su povezale korištenje parfema s teškim depresivnim poremećajem i tjeskobom.

Svaka treća osoba povremeno zbog osjetljivosti na sastojke parfema doživi simptome poput glavobolje, svrbeža ili astme – tvrdi Kate Grenville, autorica knjige ‘The Case Against Fragrance’, a podatke temelji na provedenim istraživanjima.

SINTETIČKI PARFEMI PREDSTAVLJAJU NAJVEĆU OPASNOST ZA TRUDNICE, BEBE I DJECU

Studija koju je provela Environmental Working Group pokazala je da su neki sintetički sastojci, posebice sintetički mošus, prisutni u krvi pupkovine novorođenčadi i kod male djece. To pokazuje da majke koristeći određene parfeme, prenose otrove na svoju djecu.

Druga studija koju je proveo Environmental Defense otkrila je 137 kemikalija u krvi troje nasumično odabrane novorođenčadi. Od toga 132 potvrđeno uzrokuju rak, 110 je otrovno za mozak i živčani sustav, a 133 uzrokuju reproduktivne i razvojne smetnje.

Bitno je naglasiti da osobe, a posebno trudnice, razumiju koliko parfemi mogu imati štetan učinak za fetus u razvoju koji još nema razvijene organe za ispiranje toksina.

Za razliku od sintetičkih parfema prirodni parfemi koji ne sadrže štetne kemijske sastojke ne uzrokuju navedene simptome niti posljedice.

ORGANSKI PARFEMI – PRIRODA NE VARA

“Istraživanje mirisa je samo čovjekova žudnja da se zaogrne najboljim od prirode.” Marian Bendeth

Mirisne komponente potječu iz čistih eteričnih ulja dobivenih iz sirovih plodova, cvjetova, stabljika, listova, sjemenki, korijenja, kore drveta, trava, destilacijom vodenom parom.

Za uravnoteženje hlapljive prirode nekih čistih sastojaka prirodnih parfema mogu se koristiti potpuno prirodni fiksativi, povećavajući njihovo trajanje i postojanost. Prirodni fiksativi se dobivaju iz smola biljaka, kao što su npr. smirna i tamjan ili su životinjskog podrijetla kao kitova ambra ili mošus od mošusnog jelena.

U većini slučajeva parfemi s pravim prirodnim sastojcima, spravljeni na propisani način i s visokokvalitetnim eteričnim uljima, nisu povezani sa zdravstvenim rizicima ili negativnim nuspojavama.

ŠTO S OKOLIŠEM?

Dobivanje čistog prirodnog parfema na planetu je prilično jednostavno. Biljke se uzgajaju, beru i destiliraju, a najčešći postupci ne ispuštaju ništa više od pare u zrak. Obično se vrlo jednostavno pune u boce i pakiraju, pri čemu se najčešće koriste reciklirajuća pakiranja.

Potpuno prirodni mirisi također su 100% biorazgradivi i ne uzrokuju štetu okolišu niti u vodenim staništima.

Proizvode se obnovljivom energijom.

GDJE KUPITI ORGANSKE PARFEME? 

Potrošači su više no prije svjesniji sastava parfema, a čisti prirodni mirisi i održivost također su danas veliki prioriteti.

Samo u Bio Boutiqueu možete naći organske parfeme s certifikatom koji jedini otkrivaju sastojke (https://bio-boutique.eu/kategorija-proizvoda/organski-parfemi/)

Proizvode se u Danskoj, zemlji bez zagađenja 100 % s pomoću čiste vjetroenergije. Sadrže  99 % sastojaka iz prirodnih izvora, a 77 % ukupnih sastojaka je iz organskog uzgoja. Svi nose ECOCERT certifikat.

Eterična ulja dobivaju se od drevnog bilja bogate danske flore, iz organskog uzgoja. Svi sastojci su biljnog podrijetla, bez štetnih kemijskih dodataka. ‘High-tech’ ekstrakcija za razlaganje eteričnih ulja i drugih tvari na stotine mirisnih dijelova, omogućava izradu sofisticiranih organskih parfema koji ne mirišu na eterična ulja, već mirišu više na konvencionalne parfeme.

Alkohol kao otapalo se dobiva iz organske pšenice, a fiksativi (undekan i tridekan) su biljnog podrijetla s pozitivnim učinkom mekšanja i vlaženja kože.

Zbog razlika u tjelesnoj kemiji, temperaturi i mirisima tijela, niti jedan parfem ne miriše potpuno isto na svakome. Prirodni parfem se stapa s osobnim mirisima kako bi se stvorio svakome svojstven miris koji se razvija i može slojevito mijenjati tijekom dana.

Jedinstvena bočica sadrži tajnu moć skandinavskih biljaka i predstavlja jednu od najorganskijih kozmetika u svijetu.

Nisu bez razloga parfemi     

• Fionia (latinski: Fynen, po danskom otoku smočnici Danske) Sep. 2019.g. osvojio nagradu najboljeg beauty proizvoda na Natural & Organic Asia NOA u Hong Kongu.

https://bio-boutique.eu/shop/organski-parfemi/fionia-%c2%a4-eau-de-parfum/

https://bio-boutique.eu/shop/organski-parfemi/fionia/

• Hygge Feb. osvojio „Aftonbladetov Beauty Oscar – 2019“ kao najbolji organski miris godine na Natural & Organic Asia u Hong Kongu.

https://bio-boutique.eu/shop/organski-parfemi/hygge-%c2%a4-eau-de-parfum/

https://bio-boutique.eu/shop/organski-parfemi/hygge/

Kemičari bi trebali poslom u kojem uživaju, obogatiti ljude razumijevanjem svijeta oko nas, a ne pretvarati kemiju u vlastiti biznis.

Objava PARFEM OTROVNIJI OD CIGARETE pojavila se prvi puta na Bio Boutique.

Na prvom, drugom ili vrlo visokom mjestu popisa sastojaka u kozmetici za higijenu i njegu, nalazi se najčešće natrijev lauril-sulfat (engl. Sodium lauryl sulfate – SLS) ili natrijev lauret-sulfat (engl. Sodium laureth sulfate – SLES). To ukazuje na njihovu vrlo visoku koncentraciju što je vrijedno zapaziti jer se obilno svakodnevno koriste za umivanje, tuširanje, pranje kose, zubi, ruku, suđa, rublja, domova – od rođenja pa sve do smrti.

Jer – “čistoća je pola zdravlja”.

Sulfati (SLS, SLES) – izazivači iritacija, alergija, poremećaj mikrobioma kože

 Znanstveno je dokazano da sulfati:

• Uzrokuju kožne iritacije i suhu kožu (uklanjaju prirodne masnoće s površine kože, što rezultira isušivanjem, crvenilom, peckanjem i svrbeži) (Journal of the American College of Toxicology. 1983;2(7):127-181)
• Uzrokuju kontaktni dermatitis i upale, osobito kod osoba s osjetljivom kožom (Contact Dermatitis 1996 Aug;35(2):86-91)
• Izazivaju alergije/preosjetljivost (Contact Dermatitis 2005 May;52(5):239-41
• Isušuju vlasište i kosu (uklanjaju prirodne masnoće što slabi strukturu vlasi i čini kosu lomljivom (Journal of Clin. Toxicol. 2023 Volume 13, Issue)
• Uzrokuju iritacije očiju (Journal of the American College of Toxicology. 1983;2(7):127-181)
• Uzrokuju iritacije pluća (udisanjem aerosola) (International Chemical Safety Cards)
• Uzrokuju iritaciju sluznice (British Dental Journal 227, 1012 2019)
• Utječu na poremećaj mikrobioma kože cijelog tijela. (Journal of Clin. Toxicol. 2023 Volume 13, Issue)
• Mogu otopiti većinu proteina, uzrokovati lizu jezgre i oslobađanje DNA ( W. Goding, Monoclonal Antibodies (Third Edition), 1996).
• Pomažu ostalim kemijskim otrovima lakši ulazak u dublje slojeve kože.
• Postaju globalni problem okoliša (Earth-Science Reviews. – 212(2021), 103446).

Što su sulfati u kozmetici?

Sulfati su kemijski spojevi „zaslužni“ za učinkovito uklanjanje prljavštine, masnoća i ostalih naslaga s površine i odatle im naziv površinski aktivne tvari, surfaktanti ili tenzidi.

Stvaraju bogatu pjenu u šamponima, regeneratorima, sapunima, kupkama, pastama za zube, deterđentima za rublje i u svemu ostalom čime se pere i čisti. Taj osjećaj pjene, unatoč tome što nije neophodan za čišćenje, često pruža zadovoljstvo, trenutni osjećaj čistoće pa čak i luksuza.

SLS se može dobiti ili iz nafte (OXO postupkom) ili kokosovog ili palminog ulja (Ziegler-ovim postupkom). Oba načina uključuju složeni niz kemijskih reakcija vezanja sulfatne skupine na dugi ugljikov lanac. Tvrtke ponekad promoviraju svoju pseudoprirodnu kozmetiku s objašnjenjem da je SLS koji koriste dobiven od kokosovog ili palminog ulja (“biljnog podrijetla”), kao da je to nekako prirodnije.

Ali SLS nije prirodan, to je sintetička kemikalija koja se ne nalazi u prirodi.

SLES (engl. sodium lauryl ether sulfate ili sodium laureth sulfate) je sličan SLS-u, ali s ubačenim etilenglikolskim jedinicama:

“Osobne iskaznice” najpoznatijih sulfata u kozmetici

Mjerodavne institucije uvrstile su najčešće korištene sulfate na listu štetnih sastojaka u kozmetici objavivši njihove osnovne karakteristike:

SODIUM LAURYL SULPHATE (SLS), sinonimi: Dodecyl Sulfate, Sodium, Irium, Lauryl Sulfate, Sodium, Sodium Dodecyl Sulfate, Sodium Lauryl Sulfate, Sulfate, Sodium Dodecyl, Sulfate, Sodium Lauryl

Cosmetic Ingredient Review (CIR) uvrstila je ovaj sastojak na listu štetnih sastojaka u kozmetici te ukazuje da postoje čvrsti dokazi o tome da je ovaj sastojak sveopći iritans (koža, oči, pluća) u primjeni kod ljudi.

Environment Canada ga je ocijenila kao očekivano ‘otrovan i štetan’.

EWG (Environmental Working Group) upućuje na ograničenje količine i način primjene.

SODIUM LAURETH SULPHATE (SLES) je ocijenjen kao štetniji od SLS-a jer može sadržavati toksične i karcinogene spojeve 1.4-dioxan i ethylene oxide, zaostale kao nečistoće iz postupka sinteze.

Cosmetic Ingredient Review (CIR) ukazuje da postoje čvrsti dokazi o tome da je ovaj sastojak sveopći iritans (koža, oči, pluća) u primjeni kod ljudi

Siguran je za primjenu u određenim kozmetičkim proizvodima, određene namjene i u zadanim granicama koncentracije.

Environment Canada ga je ocijenila kao očekivano ‘otrovan i štetan’.

SODIUM COCO SULPHATE se dobiva iz prirodne sirovine (kokosovog ulja i glukoze), s istom namjenom.

Europska agencija za kemikalije (ECHA) klasificirala ga je kao otrovan i štetan

Cosmetic Ingredient Review (CIR) je potvrdila sastojak kao siguran za primjenu u kozmetici, ali u ograničenim koncentracijama i načinu uporabe – različita je sigurna koncentracija u leave on and rinse off načinu primjene (ostaviti na i isprati).

 Igra skrivača

Kako se sve više ukazuje na štetnost sulfata za zdravlje i okoliš, proizvođači šampona su se počeli okretati proizvodnji bez SLS-a i bez SLES-a što jasno ističu na svojim proizvodima. To je najčešće samo marketinška igra skrivača jer umjesto njih koriste druge sulfate koji se kriju pod nazivima Ammonium Laureth sulfate, Sodium Cetearyl Sulfate, Ammonium Coco-Sulfate, Ammonium Myristyl Sulfate, Sodium Cetyl Sulfate, Sodium Coco/Hydrogenated Tallow Shlfate, Sodium Coco-Sulfate, Sodium Decyl Sulfate, Sodium Ethylhexyl Sulfate, Sodium Myristyl Sulfate, Sodium Oleyl Sulfate, Sodium Stearyl Sulfate, Sodium Tallow Sulfate, Sodium Tridecyl Sulfate i Zinc Coco- Sulfate.

Iako su neki od njih dobiveni iz prirodnih sirovina, znanstveno je dokazano da nije točno da su zbog toga manje štetni ili čak bezopasni.

Kome vjerujete?

Treba imati na umu da proizvodi namijenjeni higijeni i njezi svih poznatih kozmetičkih brendova kojima kupci vjeruju, sadrže SLS, SLES ili neki drugi sulfat, na prvom, drugom ili vrlo visokom mjestu padajućeg niza popisa sastojaka, što označava njihov visok sadržaj u proizvodu u odnosu na ostale sastojke.

To je ujedno objašnjava visoki značaj godišnje proizvodnje ovih otrova koja se mjeri u milijunima tona.

Sva ta količina u većoj ili manjoj mjeri dolazi u doticaj s kožom, sluznicom, plućima ili očima a da ne spominjemo da na kraju završava u okolišu.

Tko je odgovoran?

Kozmetička industrija, uz preporuke liječnika i farmaceuta kao moćnog marketiškog alata, promovira izlaganje sveukupne populacije otrovnim i jeftinim sulfatima u proizvodima za higijenu i njegu, što rezultira porastom iritacija, alergija, poremećaja mikrobioma kože i ostalim kožnim oboljenjima.

 Za sve postoji alternativa – Prirodni tenzidi umjesto sulfata

Danas postoje proizvodi koji sadrže prirodne tenzide na bazi šećera. Prirodni surfaktanti dobivaju se od mnogih vrsta biljaka. Uobičajeni izvori su kokos ili palma, ali mogu se dobiti i iz nekih vrsta voća i povrća kao primjerice: Coco glukozid, decil glukozid, lauril glukozid, sukroza kokoat, kaprilil/kapril glukozid, natrijev coco-glukozid tartarat (engl. Coco glucoside, Decyl glucoside, Lauryl glucoside, Sucrose cocoate, Caprylyl/Capryl glucoside, Sodium Coco glucoside tartarate).

Posve prirodni i zajamčeno neškodljivi, ne iritiraju, ne isušuju, održavaju prirodni mikrobiom kože u ravnoteži i sigurni su za okoliš.

Idealan izbor su šećerni tenzidi, kokosov glukozid (Coco Glucoside)

https://bio-boutique.eu/sto-su-to-tenzidi-i-zasto-kokosov-glukozid) i decil-glukozid (decyl glucoside pa kod kupnje, nastojte dati prednost proizvodima s prirodnim tenzidima. https://bio-boutique.eu/sto-je-bio-q-prirodna-kozmetika-za-osobnu-higijenu/

 Kakve proizvode birati?

Jedina i najsigurnija zaštita od gomile otrova u proizvodima za njegu, higijenu i uljepšavanje je u odabiru zdravih, pravih prirodnih kozmetičkih proizvoda (više od 95% prirodnih sastojaka).

Ako Vam se upoznavanje kemijskih štetnih sastojaka čini kompliciranim ili nemate vremena za detektiranje istih, dajte svoje povjerenje mjestima za kupnju na kojima su ih birali stručnjaci, drugim riječima, birajte prirodnu kozmetiku s certifikatima (ECOCERT, COSMOS ORGANIC, COSMOS NATURAL, ECO, VEGAN, CRUELTY FREE i dr.) koje dodjeljuju i nadziru respektabilna tijela EU kao potvrdu kvalitete i sigurnosti primjene.

Preporuke liječnika i farmaceuta trebaju biti usmjerene na prirodnu certificiranu kozmetiku bez štetnih sastojaka, a posebno njihovu primjenu za osjetljive društvene skupine kao što su bebe, djeca, trudnice, dojilje, stariji te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom.

 Gdje ih nabaviti?

Kozmetiku bez otrovnih kemikalija sa pomno probranim pravim prirodnim proizvodima naći ćete u Bio Boutiqueu u Zagrebu, Trg Francuske Republike 6. (https://bio-boutique.eu/)

Objava PRAVA ISTINA O OTROVNIM SULFATIMA U KOZMETICI – više štete nego koristi pojavila se prvi puta na Bio Boutique.