O štetnosti UV zraka za kožu puno je već toga rečeno i napisano. Međutim, o konkretnim sastojcima većine proizvoda koji se koriste za zaštitu od sunca odnosno, o sprječavanju oštećenja kože, kao što su opekline od sunca, prerano starenje ili rak kože, kod nas se još uvijek stidljivo govori. Ako se posebno osvrnemo na komercijalna sredstva za zaštitu od sunca uvriježeno je jednostrano mišljenje da štite kožu. Ali je s druge strane, izlažu kemijskim otrovima koji povećavaju rizik od nastanka raka kože i ostalih bolesti, više od samog izlaganja suncu.
Kao najopasniji su se pokazali benzofenon i oktinoksat.
Radna skupina za zaštitu okoliša (Environmental Working Group – EWG) ocijenila je benzofenon visokom ocjenom 8 na istoj ljestvici, a oktinoksat visokom ocjenom 7 na svojoj ljestvici opasnosti od 1 do 10.
Tržište raste
Prema trenutnom istraživanju tržišta koje je proveo tim za istraživanje tržišta Custom Market Insight, globalno europsko tržište sastojaka za zaštitu od sunca doseglo je 2023. g. vrijednost od 325 milijuna €, a procjenjuje se da će do 2030. doseći cca 500 milijuna €, s godišnjom stopom rasta od 6,3% u tom periodu.
Ovaj očekivano značajni rast u nadolazećim godinama, potaknut je sve većom svijesti o štetnim učincima UV zračenja, te sve većom popularnošću višenamjenskih proizvoda koji uz ostale kozmetičke prednosti, uključuju i zaštitu od sunca (BB kreme, tonirane hidratantne kreme, mineralna šminka i dr.)
Treba napomenuti da su isti sastojci za zaštitu od sunčevog ultraljubičastog (UVA i UVB) zračenja, sadržani i u ostalim (ne svim) proizvodima za njegu tijela, njegu kose, njegu lica, lakovima za nokte, bojama za kosu i mnogim make up proizvodima.
Kako bi slika o njihovom utjecaju na život na planeti Zemlji bila jasnija, prema podacima iz 2019., više od 14 tisuća tona kozmetike za sunčanje svake godine završi u morima svijeta.
Ove impozantne količine su valjani razlog testiranja proizvoda za zaštitu od sunca na njihove moguće kratkoročne i dugoročne učinke na zdravlje.
Bilo bi zanimljivo znati i koja masa kozmetike za zaštitu od sunca završava u Jadranskom moru, koju ispušta više od 20 milijuna kupača svake godine.
Takvi podaci nažalost ne postoje jer se u Jadranu još uvijek ne vrše ispitivanja koncentracije takvih spojeva.
Filtri protiv “trovanja suncem”?
Aktivni sastojci u proizvodima koji štite od sunca nazivaju se filtrima.
Važno je razlikovati kemijske ili organske i fizičke ili mineralne filtre čiji je način djelovanja potpuno različit.
Kemijski ili organski filtri prodiru kroz kožu, apsorbiraju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinu koja se potom oslobađa kroz kožu. Ulaze u krvotok i u sve stanice tijela. Najčešći kemijski filtri su benzofenon, avobenzon, oktokrilen, benziliden kamfor derivat (poznat kao ecamsule), homosalat, oktisalat i oktinoksat.
Mineralni ili fizički filtri štite kožu reflektirajući UV zrake na principu “malih ogledala” – ne prolaze, niti se upijaju u kožu, već fizički odbijaju sunčeve zrake s površine kože. To su titanov dioksid i cinkov oksid.
Benzofenon i oktinoksat najopasniji kemijski filtri
Velika pažnja je posvećena ispitivanju upravo tih sastojaka jer su kozmetički proizvodi koji ih sadrže namijenjeni svakodnevnoj primjeni, tijekom cijelog života.
Istraživanja u Americi ukazala su na prisutnost benzofenona i oktinoksata u krvi i urinu čak kod 97% Amerikanaca. Češće kod žena, zbog korištenja većeg broja kozmetičkih proizvoda. Posebno zabrinjava što su ovi sastojci otkriveni i u majčinom mlijeku. Istraživanja Agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Agency – FDA) su potvrdila, da se zadržavaju u organizmu tjednima nakon primjene što im omogućava dugotrajni utjecaj na sve organe u tijelu.
Benzofenon “alergen godine” 2014.
Benzofenon (sinonimi – oksibenzon, difenil keton, hidroksi-4-metoksibenzofenon) kao kemijski filtar ima sposobnost upijanja kratkovalnih UVA i UVB zraka. Čest je sastojak boja i lakova za kosu, lakova za nokte, kozmetike za njegu lica i tijela, a sadrže ga i make up proizvodi poput ruževa za usne, pudera, rumenila i sjenila za oči.
Prema izvješću „Environmental Working Group (EWG)“ prisutan je u više od 40% krema za sunčanje. Zadržava se u ljudskom organizmu puno dulje od ostalih tvari. Utječe i na zdravlje dojenčadi jer je detektiran i u majčinom mlijeku.
Još 2013. godine dokazano je da je benzofenon najčešći uzročnik kontaktnih alergija na koži od svih sastojaka u proizvodima za zaštitu od sunca. Američko društvo za kontaktni dermatitis (American Contact Dermatitis Society) proglasilo ga je 2014. „kontaktnim alergenom godine“.
Walker i suradnici su opisali još 1999. g. ispitivanja o utjecaju kemikalija na zdravlje koja potvrđuju benzofenon kao endokrini disruptor. To su kemikalije koje zbog sličnosti kemijske strukture s pojedinim hormonima mogu oponašati, blokirati ili interferirati s hormonima endokrinog sustava, ometati ga i izazvati niz zdravstvenih problema. Mogu povećati rizik od raka dojke i endometrioze. Tijekom trudnoće mogu uzrokovati urođene mane, nisku porođajnu težinu djeteta, povećati broj pobačaja, kao i oslabljeni razvoj jajašaca i spermija. Mogu utjecati na smanjenje plodnosti kod muškaraca i žena, rani pubertet i niže ukupne razine testosterona kod dječaka u adolescenciji (Reproductive Toxicology Volume 73, October 2017, 175-183).
Nadalje benzofenon utječe na porast tumora štitnjače, smanjenu funkciju imunološkog sustava; metaboličke poremećaje, među njima pretilost i dijabetes te neurorazvojne poremećaje posebno poremećaj pažnje/hiperaktivnost (ADHD).
Oktinoksat uzročnik smrti stanica
Oktinoksat (sinonim oktil metoksicinamat – OMC) je prisutan prvenstveno u proizvodima za zaštitu od sunca, ali i u proizvodima za njegu kože posebno onima koji pomažu zagladiti ožiljke, te mnogim vrstama make up-a.
Oktinoksat je kemijski UV filter za koji je najvažnije ukazati da uzrokuje oksidativni stres unutar stanica ljudskog tijela.
Pod djelovanjem UVA zraka, stvara reaktivne slobodne radikale kisikovih atoma, koji vrlo lako mogu oštetiti staničnu membranu odnosno njezine komponente ugljikohidrate, masti, proteine i DNA.
Ova oštećenja mogu dovesti do smrti stanice. Ako i ne nastupi smrt, oštećenja stanice su često takva da olakšavaju nastanak brojnih bolesti, na primjer dijabetesa, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, skleroze, kroničnih upalnih bolesti, autoimunih bolesti te različitih tumora.
Najnovije studije ukazuju i na važnu ulogu oksidativnog stresa u razvoja migrene, ali i brojnih drugih bolesti i stanja.
Studija provedena 2017. g u centru za istraživanje otrova u okolišu na Masaryk University, Czech Republic, upućuje na to da OMC može oštetiti stanice DNA i uzrokovati limfocitnu leukemiju.
Pridonosi nastanku pigmentacijskih mrlja zbog brze razgradnje u kontaktu s UV zrakama.
Obilježen je i kao „hormonski otrov“ (endokrini disruptor) čije je glavno svojstvo ometanje rada i funkcije hormona što dovodi do ozbiljnih bolesti koje nazivamo hipertireoza, hipotireoza, osteoporoza, bolesti imunološkog sustava, pretilost, prerani ili zakašnjeli pubertet, hiperprolaktinemiju, bolesti središnjeg živčanog sustava, povišene masnoće u krvi, šećernu bolest, poremećaj menstrualnog ciklusa, akne u odrasloj dobi, suhoću kože i kose, tumor središnjeg živčanog sustava, anksioznost, depresiju, migrene (češće u žena), a u muškaraca ovisnosti, asocijalno ponašanje, agresiju, razne alergijske reakcije.
Najvećem su riziku izložene bebe i djeca.
Nažalost, negativni učinci izloženosti hormonskim otrovima na rad endokrinih žlijezda je nepovratan.
Utjecaj benzofenona i oktinoksata na morske ekosustave
Kao i kod ljudi, benzofenon i oktinoksat uzrokuju reproduktivne i razvojne probleme i kod životinja. Imaju razorni učinak na morske ekosustave s dugotrajnim posljedicama. Za razliku od mineralnih filtera koji su visoko biorazgradivi, benzofenon i oktinoksat uništavaju koralje i vrste algi važne za disanje i hranjenje koralja koji čine utočište za oko milijun vrsta, uključujući ribe, rakove, mekušce, spužve, alge.
Tako su Havaji prva savezna država SAD-a koja je 16. siječnja 2021. g. donijela zakon o zabrani prodaje bilo kojeg proizvoda za osobnu njegu i kreme za zaštitu od sunca koje sadrže benzofenon ili oktinoksat ili oboje, a koji »imaju vrlo štetan učinak na morski okoliš Havaja i susjedne ekosustave«.
Sigurni i učinkoviti u borbi s UV zračenjem!
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) navodi 2021. g. kao „općenito priznata sigurna za primjenu i učinkovita, samo dva sastojka u proizvodima za zaštitu od sunca “. To su mineralni filtri cinkov oksid i titanov dioksid.
Visoko su biorazgradivi i nisu toksični za ekosustav mora i oceana. (https://bio-boutique.eu/kategorija-proizvoda/prirodna-zastita-od-sunca-2/)
Uloga zakona i propisa u zaštiti zdravlja
Strogi zakoni i državni propisi mogu ograničiti ili zabraniti upotrebu određenih sastojaka ili zahtijevati skupe postupke testiranja i usklađenosti.
Odlukom Komisije (EU) 2021/1870 od 22. 10. 2021. kozmetički proizvodi ne smiju sadržavati neovisno o koncentraciji, ni kao dio formulacije, kao dio bilo koje smjese sadržane u formulaciji niti kao nečistoće, sljedeće UV filtre: benzofenon, benzofenon-1, bezofenon-2, benzofenon-3, benzofenon-4, benzoilfenon-5, etil heksil metoksicinamat, homosalat, oktokrilen
Nova studija hrvatskih zdravstvenih stručnjaka pokazala je da deklaracije na kozmetičkim proizvodima često zavaravaju korisnike jer ne navode neke potencijalno štetne sastojke te je zatražila nova istraživanja tog utjecaja i veću kontrolu deklaracija i proizvoda.
