Što su to surfaktanti i zašto kokosov glukozid?

kokosov glukozid

Tenzidi ili surfaktanti (engl. surface acting agent) su površinski aktivne tvari  koje smanjuju površinsku napetost kapljevine (vode), čime se omogućuje nastajanje pjene, stvaranje vodene emulzije s kapljevinama s kojima se voda inače ne miješa (npr. s uljem) te vodene suspenzije s tvarima koje voda inače ne kvasi (npr. s masnoćom).

Tenzidi odvajaju čestice organskih nečistoća s površine i sprječavaju njihovo ponovno taloženje na podlogu.

Klasificirani su prema upotrebi:

  • sredstva za pranje i čišćenje
  • sredstva za močenje
  • sredstva za emulgiranje
  • sredstva za dispergiranje
  • sredstva za pjenjenje

i ionskom naboju:

  • anionski
  • kationski
  • amfotremni (amfolitski)
  • neionski

Anionski tenzidi su klasificirani na:

  • sulfonate
  • sulfate (npr. natrij lauril sulfat SLS i natrije lauril eter sulfat SLES)
  • fosfate
  • karboksilate

Neki anionski tenzidi se koriste i u kozmetici u sredstvima za osobnu njegu kao što su šamponi, gelovi za tuširanje i pranje lica, paste za zube i dr.

Zbog niske cijene proizvodnje i dostupnosti, najčešće se koriste sulfati, konkretno: natrijev lauril-sulfat (Sodium Lauryl Sulfate – SLS) i natrijev lauret-sulfat (Sodium Laureth Sulfate – SLES).

Nasuprot sulfatima, u kozmetici se za istu primjenu koriste prirodni, neionski tenzidi dobiveni iz biljaka kaso što su: Coco glukozid, decil glukozid, lauril glukozid, sukroza kokoat, kaprilil/kapril glukozid (engl. Coco glucoside, Decyl glucoside, Lauryl glucoside, Sucrose cocoate, Caprylyl/Capryl glucoside).

Neionski surfaktanti su blagi i nježni, stvaraju dobru pjenu i odlični su u slijeđenju organskog i prirodnog puta.

Druga prednost neionskih površinski aktivnih tvari je da su kompatibilni sa svim ostalim surfaktantima. Često pomiješani daju najbolje rezultate (unutar iste skupine) ili s površinski aktivnim tvarima različitih naboja.

Natrijev lauril sulfat (engl. Sodium lauryl sulfate – SLS)

Natrijev lauril sulfat je natrijeva sol estera sumporne kiselina i alkohola dodekanola poznat i po nazivu natrijev dodecil sulfat (engl. sodium dodecyl sulfate – SDS). Učestalije se koristi naziv ‘lauril’ (akronim SLS) ako se želi naglasiti da je spoj dobiven iz prirodnih izvora ali se u stvari radi o istom spoju.

SLS je najrasprostranjeniji i vrlo učinkovit sastojak za pjenjenje preparata, ali dokazano iritira i isušuje kožu: oštećuje njezin površinski sloj i može uzrokovati alergijske reakcije i svrbež. S obzirom na svojstva, na kožu djeluju komedogeno – začepljuje pore i uzrokuje nastanak akni kod ljudi s osjetljivom i aknama sklonom kožom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je izdala detaljna upozorenja o štetnosti SLSa u slučaju gutanja, pri čemu može izazvati respiratorne iritacije i iritacije na očima i plućima.

U šamponima također povećava rizik od iritacije vlasišta, a kosu ostavlja zapetljanom, ispucanom i oduzima joj prirodni sjaj. Štetnim svojstvima može izazvati čak promjene na DNK.

Natrijev lauret sulfat (engl. Sodium laureth sulfate – SLES)

Natrijev lauret-sulfat se dobiva iz natrijevog lauril sulfata i etilen oksida etoksilacijom. Tijekom procesa proizvodnje može biti kontaminiran 1,4 dioksanom koji kao i etilenoksid pokazuju kancerogena svojstva testiranjem na laboratorijskim životinjama.

SLES je žute boje, vrlo sličan SLS-u i uzrokuje jače pjenjenje. Namjena mu je ista, no SLES je nešto blaži prema koži i vlasištu pa se SLES smatra slabijim iritansom, no rizici su podjednaki.

sls isušuje i iritira kožu

Sigurnost primjene

Sulfati su proglašeni sigurnima pri kratkoročnom ili povremenom korištenju. Ipak, ispitivanja su dokazala povećani rizik od iritacije kože, očiju i pluća , posebice kod čestog korištenja, odnosno dugotrajne primjene.

Ljudi s osjetljivom kožom, posebno kožom izrazito osjetljivom na iritacije te onih koji pate od atopijskog dermatitisa (ekcema), rozacee, psorijaze i ostalih kožnih bolesti, trebali bi izbjegavati proizvode koji sadrže SLS i SLES.

Nadalje, za sve skeptike glede pretjerivanja oko štetnih sastojaka u kozmetici: znanstvena istraživanja su pokazala da je većina površinski aktivnih tvari prisutna u proizvodima na tržištu biorazgradiva, ali, zanimljivo – njihovo nakupljanje u prirodnim vodama u ekstremnim slučajevima može uzrokovati umiranje flore i faune. Bez obzira na sve, velike kompanije ih ne žele povući iz upotrebe zbog njihove niske cijene i posljedično golemog profita.

Čitajte deklaracije i izbjegnite sulfate

Potražite certificiranu prirodnu kozmetiku proizvođača koji su posve isključili sulfate u preparatima. Na njihovim će se proizvodima najčešće naći oznaka da ne sadrže sulfate (eng. sulfate free).

Pritom, oprez: otkako su SLS i SLES dospjeli pod povećalo, proizvođači u formulacije uvode druge vrste sulfata, naglašavajući njihovo podrijetlo, no u konačnici nije važno je li sulfat sintetski ili deriviran iz prirodnih sirovina jer se radi o jednako agresivnom pjenilu. Takva imena uključuju Sodium dodecyl sulfate, Sodium coco-sulfate, Sodium caprylic sulfate itd. Razlikuju se prema izoliranoj masnoj kiselini upotrijebljenoj u procesu dobivanja.

ciscenje lica

Koja je prirodna alternativa sulfatima?

Prirodni surfaktanti dobivaju se od mnogih vrsta biljaka. Uobičajeni izvori su kokos ili palma, ali mogu se dobiti i iz nekih vrsta voća i povrća. 5 neionskih surfaktanata dobivenih iz biljaka su: Coco glukozid, decil glukozid, lauril glukozid, sukroza kokoat, kaprilil/kapril glukozid (engl. Coco glucoside, Decyl glucoside, Lauryl glucoside, Sucrose cocoate, Caprylyl/Capryl glucoside).

Organski surfaktanti se dobivaju iz prirodne poliglukoze (škrob, šećer), i kokosovog ulja. Kao organske surfaktante, koža ih dobro podnosi, koriste se za šampone, bio-sapune, i tekuća sredstva za pranje suđa.

Nježni su čistači i ne nadražuju kožu. Što su to zeleni surfaktanti? Eco-friendly! GlycoSurf proizvođači zelenih surfaktanata na bazi šećera uključuju ramnolipide, ramnozide i glukozide. Zeleni surfaktanti su dobiveni iz obnovljivih izvora i obično se nazivaju glikolipidi.

Kako testirati pjenu s prirodnim surfaktantima?

Testiranje pjene za provjeru koliko su prirodni surfaktanti dobri za nastajanja pjene je vrlo jednostavno. Poznato je da za pranje kože ili kose nije bitno da se formulacija pjeni. Međutim, mnogi formulatori razvijaju proizvod koji stvara bogatu, gustu pjenu kako bi zadovoljili očekivanja korisnika da se čistači i šamponi pjene kod upotrebe.

U ovom ispitivanju kreirano je pet otopina sa pet neionskih prirodnih tenzida od kojih svaka sadrži 10 % surfaktanta i 90 % destilirane vode. Uspoređivalo se nastajanje pjene u bocama s pjenilicom i vršila se usporedba nastalih pjena.

Rezultati ispitivanja pjenjenja

rezultati ispitivanja pjenjenja

Kao što se može vidjeti, svih pet prirodnih surfaktanata je stvaralo pjenu: Decil glukozid je najbolji što se tiče pjenjenja između svih pet tenzida. Stvara bogatu, gustu pjenu. Oba, Coco i kaprilil/kapril glukozid su vrlo dobri u stvaranju pjene. Sukroza kokoat i lauril glukozid nisu prikladni za ovu vrstu boca/proizvoda.

Potrebno ih je zagrijati jer su paste. Pjena koju su stvarali se vrlo brzo istopila. Sukroza kokoat stvara u vodi otopinu nalik mlijeku, što znači da nije najbolja opcija za transparentne formulacije. Lauril glukozid stvara transparentnu otopinu ali se brzo zgusne što je znak da nije prikladan za ovu vrstu boca/proizvoda. Može biti izvrstan dodatak bilo kojoj formulaciji gdje je potrebno zgušnjavanje.

Koji prirodni surfaktant koristiti i odabrati?

Prirodni surfaktanti dobivaju se od mnogih vrsta biljaka. Uobičajeni izvori su kokos ili palma, ali mogu se dobiti i iz nekih vrsta voća i povrća. 5 neionskih surfaktanata dobivenih iz biljaka su: Coco glukozid, decil glukozid, lauril glukozid, sukroza kokoat, kaprilil/kapril glukozid (engl. Coco glucoside, Decyl glucoside, Lauryl glucoside, Sucrose cocoate, Caprylyl/Capryl glucoside). Posve prirodni i zajamčeno neškodljiv: šećerni tenzid naziva kokosov glukozid (Coco Glucoside).

Prednosti kokosovog glukozida u svojstvu tenzida ili surfaktanta

Kokosov glukozid je blagi neionski tenzid, spoj prirodnog derivata kokosovog ulja i glukoze.

  • Iznimno učinkovit pri čišćenju,
  • Ne isušuje kožu ni sluznicu,
  • Kao dodatak u šamponima olakšava češljanje i kosi pridaje volumen,
  • Idealan je za:
  • upaljenu kožu,
  • kožu sklonu aknama (u pubertetu i preventivno),
  • alergijama,
  • rozacei,
  • seboreji,
  • psorijazi,
  • za dječju kožu,
  • djecu koja se bore s atopijskim dermatitisom
  • Ne samo da neće iritirati – umirit će i najosjetljiviju kožu, pri čemu učinkovitost čišćenja nije umanjena,
  • Vrlo se uspješno zavlači u svaku poru, temeljito čisti kožu i priprema je za njegu,
  • 100 % je obnovljivog biljnog podrijetla,
  • Održava ravnotežu sebuma i vlage u koži bez isušivanja,
  • U potpunosti je biorazgradiv,
  • Eco friendly,
  • Ne sadrži etilen oksid ni dioksan.

Nježan prema koži kao što to samo priroda može biti.

Kako prepoznati čistač s prirodnim surfaktantom?

Čitajte deklaracije i sastojke istaknute na proizvodu pod nazivom: Ingredients:

1 Comment

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)